Jugoslavija iz ugla akademika Vlada Strugara na svojevsrtan način obilježila je i upravo završeni Beogradski međunarodni sajam knjige, ali i kompletnu publicističku i političku scenu Srbije. Riječ je o dvije knjige kroz koje do nas dolaze Strugarovi stavovi, djelo Milivoja Pavlovića „Pisma sa duplim dnom” i kapitalnom izdanju koje postpisuje sam akademik pod naslovom „Jugoslovenski 1. decembar”. Očigledno je Strugar, kao istoričar i istaknuti akter jednog vremena, ovom knjigom dao i odgovor na sve ono što se javlja u Crnoj Gori vezano upravo za ujedinjenje i Jugoslaviju i kralja Aleksandra I Karađorđevića i Prvi svjetski rat. Dakle, aktuelnim crnogorskim tendencijama vlasti, sasvim suprotnim i činjenici da je jugoslovenski i srpski kralj Ujedinitelj i pobjednik Prvog svjetskog rata, unuk crnogorskog kralja Nikole Petrovića.
– Akademik Vlado Strugar kompletirao je svoju knjigu „Jugoslovenski 1. decembar” u kojoj daje jasanu ocjenu ujedinjenja koje se odigralo prije jednog vijeka i prije nego što je došlo do eskalacije ovih negativnih, antisrpskih tendencija u Crnoj Gori, ocjena je direktora i glavnog urednika Zavoda za udžbenike Dragoljuba Kojčića.
Sa žigom ovog renomiranog beogradskog izdavača, koji je na Međunarodnom sajmu knjige dobio specijalno priznanje za izdavača godine, knjiga akademika Strugara činjenicama rasvjetljava srž našeg ujedinjenja u zajedničku državu.
– Strugar je kao što kažu Kinezi, u godinama za poštovanje. Drago mi je što smo baš mi objavili obje knjige. „Jugoslovenski 1. decembar” govori o jugoslovenskom konceptu. Strugar je čovjek koji se držao ideje o Jugoslaviji, ali za onaj dio koji je najpovoljniji za srpski narod i da tako kažem najplemenitiji u svojoj suštini. Nisam jugonostalgičan, niti jugoslovenski orijentisan, ali od svih koncepata Jugoslavije, meni je najbliži ovaj Vlada Strugara. Ovu knjigu preporučujemo javnosti, jer je danas on svakako i najmerodavniji živi autor koji se bavi tom vrstom teorije neposredne političke prošlosti, objašnjava Kojičić.
Već na samom startu ispod naslova Jugoslovenski 1. decambar 1918. godine, Strugar upućuje čitaoca i generacije koje će se suočiti sa ovim štivom riječima: Stogodišnjica za pomen.
I onda jasno nagovještava svoj stav otvarajući prvo poglavlje naslovima: Otadžbina i država, Ratničko oslobođenje otadžbine... I onda u Zapisu o knjizi poruka: Da bude čitanka o mnoštvu stvarnih pojedinosti, skupno savremenik vrhovnoj odluci oslobodilačkog državotvorstva, svrha je i namena ove knjige... koja ostaje „zauvek vladar predstave”.
O knjizi su svoj stav iznijeli i akademici Vasilije Krestić i Zoran Lukić, te druga znamenita imena naučne misli.
Kojčić u razgovoru za naš list dodaje da je druga knjiga, koju potpisuje Milivoje Pavlović zapravo prenijeta prepiska između Dobrice Ćosića i Vlada Strugara tokom devedesetih godina, o srpskom nacionalnom pitanju, naravno sa autorovim refleksima na jugoslovensko pitanje.
– Opskrbljena je uz ono što govore Strugar i Ćosić jedan drugome, mnogim komentarima relevantnih i referentnih autora na tu temu, tako da je ta knjiga zapravo svjedočanstvo vremena. Vrlo je interesantan naslov – „Pisma sa dvostrukim dnom” tako da kadgod čitamo taj ambivalentni način, s uticajem Strugara i Ćosića, a onda i samog autora Pavlovića, komotno bi mogla da se zove „Pisma sa trostrukim dnom”, objašnjava Kojčić.
M.Nj.